Vijesti

22.12.2011. 10:46:00 - Ana Maria Kezerić

Prva regionalna konferencija o ulozi pravobraniteljskih ureda

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (Foto: tportal.hr)

U Zagrebu je 21. prosinca održana regionalna konferencija o ulozi pravobraniteljskih ureda u suzbijanju diskriminacije s posebnim naglaskom na područje spolne diskriminacije i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije. Uz Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kao organizatora jučerašnje rasprave i Višnju Ljubičić, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, gosti iz regije bili su Nevena Petrušić, povjerenica za zaštitu jednakosti Republike Srbije i Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore. U prvom dijelu rasprave, pridružile su se i specijalizirane pravobraniteljice – pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, kao i zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić, aktivno sudjelujući u raspravi i odgovarajući na kasnija pitanja publike.

Prvi dio radionice bio je usmjeren na položaj i funkciju antidiskriminacijskih tijela u nacionalnim pravnim porecima u regiji u pogledu zaštite od spolne diskriminacije i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije. Iako sva tijela zaštite (kod nas su to uredi pravobranitelja/ica, u Srbiji povjerenik/ca za zaštitu jednakosti, a u Crnoj Gori zaštitnik/ca ljudskih prava i sloboda) imaju slične ovlasti, rasprava je donijela uvid i u mnogo različitih gledišta na pojedine slučajeve, kao i razlike u zakonima među pojedinim državama. U Hrvatskoj je trenutno, na osnovu spola i spolne orijentacije, najveća diskriminacija na području rada i zapošljavanja.

"Željela bih živjeti u društvu u kojem se preporuke pravobranitelja ne bi smjele ignorirati", odgovorila je Ljubičić na pitanje koju ulogu ima mišljenje pravobraniteljskih ureda ako tuženi svejedno ne moraju prihvatiti preporuke pravobranitelja, npr. za tolerancijom prema različitim vjerskim, socijalnim, spolnim i inim pitanjima. Ipak, Goran Selanec, viši savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, naveo je i niz pozitivnih promjena nastalih kao rezultat rada pravobraniteljstava.

Zanimljivu činjenicu navela je Petrušić. U Srbiji naime, kada netko ne postupi po preporuci povjerenstva, ime pravne ili fizičke osobe koja se oglušila na preporuku, navodi se u najtiražnijem listu u zemlji, uz precizna pojašnjenja na koji način je došlo do diskriminacije. Možda ne bi bilo na odmet kada bi istu praksu "prepisali" od susjeda, no koliko je to u našim medijima izvedivo, o tome ovdje nije riječ, ipak je fleksibilnost naših medija teška tema ovih dana.

Bilo je riječi i o položaju i ovlastima antidiskriminacijskih tijela u antidiskriminacijskim postupcima pred sudovima. Tako je najizrazitija razlika bila ona koju je naveo Baković, a ta je bila preporuka da se na sudski postupak ide samo kada je sigurna "pobjeda", odnosno, dobivanje parnice, zbog odgovornosti pravobraniteljstava. Uz rješavanje pojedinačnih pritužbi povodom diskriminacije, nezavisna tijela koja djeluju u regiji imaju ovlast pokretanja sudskih postupaka kako bi zaštitili javne interese građana, ali i pojedinačne osobe (pravne ili fizičke) ugrožene diskriminacijom. Druga opcija je i miješanje u sudske sporove (ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova trenutno je mješač u dva sudska spora, a za još četiri razmatra mogućnost miješanja). U Srbiji postupak je sličan, iako zakon još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje povjerenika kao "prijatelja suda", za što su prisutni izrazili želju i nadu u buduću promjenu tog stanja.

Prije nego što su se raspravi pridružile i sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Marina Parać Garma, te sutkinje Županijskog suda u Zagrebu, Goranka Barač Ručević i Iris Gović, zamjenik pučkog pravobranitelja je istaknuo kako sudska praksa treba biti drugačija i kako na određen način treba utjecati na sprječavanje govora mržnje koji je sve očigledniji. Naveo je primjer jedne knjige u kojoj je židovska populacija predstavljena na vrlo ružan i omalovažavajući način, no ništa se nije moglo poduzeti zbog slobode mišljenja, unatoč činjenici da je ta knjiga bila dostupna u gradskoj knjižnici svim uzrastima.

Ono s čim su se nazočne sutkinje osobito složile jest rad na specijalizaciji sudaca za pitanja diskriminacije koja zahtijevaju specifična znanja i afinitete, te su stoga pozdravile program Pravosudne akademije koja se provodi na razini države. Zamjerka sudstvu bila je još uvijek nedovoljna mogućnost uvida u pojedine slučajeve koja značajno utječe na rad pravobraniteljstava, te duljina postupaka, upravo zbog čega se velik broj osoba ne odlučuje za tužbu na osnovu diskriminacije.

U raspravi je zasigurno otvoreno puno više zanimljivih pitanja, no što je konkretnih odgovora, ali svi su se sudionici/e složili/e s time da je ovo tek prva konferencija ovakvog tipa i sam početak osvjetljavanja važnosti zajedničkog rada na suzbijanju diskriminacije, te kako će buduće konferencije biti specifičnije.

Tagovi: diskriminacije, pravobraniteljica, regija

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM