Sa stavom

05.09.2020. 10:12:53 - Petra Domaćinović

Kako se trebaju - a kako ne - provoditi istrage seksualnog napada

Unbelievable - potpuno drugačija vrsta drame o seksualnom napadu

Da je Netflix još jednom nadmašio očekivanja publike potvrđuje i serija Unbelievable iz 2019. godine u čijem je fokusu istraga dviju ženskih inspektorica, istraga serije seksualnih napada u više Američkih saveznih država. Serija je napravljena prema članku iz 2015. godine, dobitniku Pulitzerove nagrade, naslovljenog An Unbeliavable Story of Rape s objašnjenjem u podnaslovu: "Osamnaestogodišnjakinja je rekla da je napadnuta, uz korištenje noža. A potom je kazala da je to izmislila. Tu počinje naša priča".

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


Serija započinje pričom glavne junakinje, djevojke od 18 godina, Marie Adler, koja policiji u Washingtonu 2008. prijavljuje da je napadnuta u svom stanu. Nepoznat, maskirani muškarac ju je, uz prijetnje nožem, vezao i silovao. Kako to obično biva pri ispitivanju žrtvih, bilo kakvog nasilja, pa tako i seksualnog, žrtva je podvrgnuta uzastopnim ispitivanjima u kojima je prekomjerno morala ponavljati detaljne nesretnog događaja; vezana je od strane maskiranog muškarca, silovana, te uz prijetnje nožem fotografirana. Usred takvog ispitivanja, naizgled bezosjećajan detektiv čini strašnu i neopozivu grešku, bez trunke empatije za psihičko stanje mlade djevojke koja je upravo proživjela pakao, uspjeva ju navesti da ona svoju prijavu opovrge jer joj se iskazi ne podudaraju. Time, ne samo što joj je uslijedila kaznena prijava za lažno svjedočenje, već je, Marie koja je odrasla po udomiteljskim obiteljima i jedva preživjela djetinjstvo zlostavljanja izvrgnuta osudi čitave okoline te gubi posao, prijatelje i obitelj koju je tek u odrasloj dobi i stekla.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


Kako navodi Ženska soba "Silovanje je najteži oblik seksualnog nasilja koji ostavlja dugotrajne posljedice. Ubraja se među izuzetno teška i traumatska iskustva s teškim posljedicama za žrtve". Upravo zbog takvih činjenica ova serija ostavlja gorak okus i potresa svakog, osobito (nas) žene. U glavnoj ulozi, kao Marie, izvrsna, perspektivna, mlada Katilyn Denver uspijeva savršeno prikazati borbu istraumatizirane djevojke/žene sa sustavom i okolinom, pri čemu se s njome vrlo lako poistovjetiti i empatično proživjeti svaku prikazanu scenu.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


Paralelno uz Marie i njen život pratimo još jednu radnju u budućem vremenu, odnosno dvije vrlo značajne žene – detektivke različitih karakternih profila iz različitih policijskih odjela. Obje s istim žarom i jednim jedinim ciljem vode slučajeve silovanja za koje igrom slučaja shvate da su slični i povezani nizom detalja, što ih spoji u opak tandem i u konačnici i dovede do rezultata.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


Preciznije, mlada i ambiciozna detektivka Karen Duval (Merritt Wever), istražujući slučaj silovanja iz 2011. godine u Coloradu kroz razgovor s mužem, koji je ujedno i policajac, doznaje informaciju kako je i iskusna detektivka Grace Rasmussen (Toni Collette) u drugom policijskom odjelu imala sličan slučaj te se odlučuje hitno s njome povezati. Na taj način u seriji dobivamo još dva ženska lika, njihovu čitavu privatnu i profesionalnu stranu koja je zadivljujuća, ponovo ću naglasiti, iz perspektive žene. Zašto? Pa upravo zato što istovremeno osjećate tugu i bol zbog nepravde nanesene Marie, ali i žrtvama koje istražuju detektivke Duval i Rasmussen, te uzbuđenje zbog činjenice da su svakim danom na korak bliže da uhvate serijskog silovatelja. Duvall i Rasmussen pojavljuju se kao herojski par vođen osobnim bijesom prema sustavu u kojem dominiraju muškarci za koje vjeruju da nije uspješan upravo zbog činjenica da ima previše ženskih žrtava. U njihovoj daljnjoj istrazi, pojavljuju se novi tragovi, povezuju se novi slučajevi sa sličnim pričama, te se detalji u istrazi u potpunosti podudaraju s originalnim člankom.

Dramatičnost serije pojačava kriminalistička istraga s brojnim zapletima. U realnom svijetu, tome možda nije tako, ali ovaj istinit slučaj ohrabrujućuje zvuči jer priča završava s uhićenjem serijskog silovatelja koji svoju krivnju i priznaje te dobiva najvišu zatvorsku kaznu od 327 godina zatvora.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


Time rasplet serije ni približno nije završen jer tek kada prikupe dokaze koji potvrđuju krivca pronalaze usb na kojem se između fotografija žrtvi, koje su detektivkama poznate, nalaze i fotografije glavne junakinje, Marie Adler čime potvrđuju kako njena priča nije hir problematične tinejdžerice s teškim djetinjstvom već bolna istina. Zbog čega ću se sada ponovo vratiti na početak. Jedina, muška osoba u fokusu je, naravno osim silovatelja kojeg svih 8 epizoda nastoje pronaći i zatvoriti, detektiv Parker (Toni Lange). Njega upoznajemo već u prvoj epizodi koja u samom startu daje naznake da je čitava serija 'teška' za gledati. Naime, detektiv Parker i njegov kolega Pruitt zaduženi za istragu slučaja koji je Marie prijavila neprestano ju pritišću da opetovano ispriča svoju priču na što su se odlučili zbog nepodudarajućih detalja njenih izjava, što su samo jasni znakovi nekoga tko je traumatiziran napadom, no za njih je to bila sumnja u lažno prijavljivanje i želje za pažnjom.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


Rasmussen i Duvall hvataju serijskog silovatelja, javljaju detektivu Parkeru za pronađene fotografije koje potvrđuju da je Marie govorila istinu. Na kraju joj je dodijeljeno 150 tisuća dolara od države nakon što je prihvatila nagodbu izvan suda. Ali jedini nesretni, labavi kraj serije je ono što se dogodilo muškarcima koji su diskreditirali Marie. Detektivi Pruitt i Parker temelje se na stvarnim ljudima po imenu poručnik Jeffrey Mason i detektiv Jerry Rittgarn, a što im se dogodilo nakon što su pogrešno tražili lažno priznanje od Marie ne doznajamo u seriji. No, u članku po kojem je serija nastala piše se i o njihovim sudbinama; jedan je napustio policiju prije nego su uopće uhvatili silovatelja, a drugi je premješten na slučajeve povezane s drogom. Ni jedan nije ostao bez posla jer navode nema zakona protiv ovog neizvršavanja pravde.

Da nas nepravda strašno boli pokazuju i slučajevi iz Hrvatske, osobito slučaj maloljetne djevojke iz Zadra koji je šokirao javnost 2019., ta djevojka je proživljavala pravi pakao gotovo godinu dana, a potom ju sustav uopće nije zaštitio te pustio silovatelje da se brane sa slobode. Šokirale su nas godine šutnje i nepravde u odnosu prema djevojkama i ženama koje prolaze raznorazne traume, šokirale su nas posljedice lošeg odgoja, nesređenog pravosudnog sustava i ponajviše neodgovornosti za vlastita djela. Zbog toga se čitava zemlja digla na noge i tražila pravdu za djevojčice, na istoimenom prosvjedu u 15 hrvatskih gradova čija je poruka bila mijenjati način ophođenja prema žrtvama koje se dodatno traumatizira i omalovažava, a upravo to je i poruka serije Unbelievable.

"Sljedeći put", Marie kaže detektivu Parkeru, "učinite bolje." Velika nada koju serija nudi jest da bi on zapravo i mogao učiniti bolje.

Treba istaknuti kako serija potiče i na promišljanje o kulturi silovanja odnosno situacijama zbog kojih se seksualni napadi ignoriraju te se ne spriječavaju na vrijeme što nas navodi da se protiv iste treba boriti. Način na koji se silovanja općenito prikazuju je manifestacija kulture silovanja koju treba iskorijeniti, uvijek se javljaju detalji koji ukazuju da žrtvi ne smijemo vjerovati, a tu je i problem institucionalnog tretiranja žrtvi: "od liječnika, preko centara za socijalnu skrb, do policije i pravosudnih organa, medija itd. To uključuje dvostruku viktimizaciju (primjerice privođenje i podizanje prekršajne prijave protiv žrtve ukoliko se branila), blagonaklonost i razumijevanje koje policajci i suci iskazuju prema napadaču, neodgovorna uvjetna puštanja, sve vrste toleriranja i opravdavanja "nasilničke povijesti okrivljenog", općenito neučinkovit i neadekvatan sustav procesuiranja i kažnjavanja kao i nebriga i nepreuzimanje odgovornosti za pogreške sustava koji je često i direktno odgovoran za nasilje. O tome smo zaista mnogo pisale, i takvih je slučajeva mnogo (zapravo gotovo svaki institucionalni tretman slučajeva seksualnog nasilja i nasilja nad ženama uključuje elemente kulture silovanja).

Iz tog razloga se i u sklopu prosvjeda Pravda za djevojčice tražilo od hrvatske Vlade unaprijeđenje zakona u borbi protiv obiteljskog i seksualnog nasilja, tražilo se pooštravanje kazni za silovanje, a dokazano je i da su najveći propusti vezani upravo uz podršku žrtavama i zaštitu njihovih prava iz čega proizlazi dodatna traumatizacija žrtvi, te se jasno istaknulo kako je preuzimanje odgovornosti za osiguranje podrške žrtvama na dobrobit čitavog društva, sadašnjeg i budućeg.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix

Ova serija priča o dobrim ljudima koji rade strašne pogreške s katastrofalnim posljedicama, iz tog razloga od krucijalne važnosti bilo bi trenirati ljude da razumiju stanje svijesti žrtve, da shvate način na koji istraumatiziran mozak ne pamti sve informacije i ne iznosi ih u savršenom i uvijek jednakom redoslijedu. To su činjenice koje je potvrdila znanost, ali da budemo ljudi potrebna je samo solidarnost (osobito ženska) i suosjećajnost, a ne znanstvene činjenice.

Slučaj Marie Adler doveo je do pozitivnih promjena u Američkim saveznim državama – detektivi i detektivke sada prolaze posebnu obuku o žrtvama silovanja, a Marie živi punim plućima, udana je i ima dvoje djece.

Screenshot: Netflix

Screenshot: Netflix


*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: kultura silovanja, netflix, recenzija, seksualni napad, sekundarna viktimizacija žrtava, serija, silovanje, unbelievable

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM